Kulturni krajolik
Marjanu, jedinstvenom brdu ponad Splita, osnovno obilježje daje njegova višestruka uloga: ona za šetnju i rekreaciju te ona za uzgoj poljoprivrednih kultura. Njegov jedinstven položaj iznad grada omogućuje brojne vidikovce s prekrasnim panoramskim pogledima na Split i okolicu u rasponu od 360 stupnjeva.
Vegetacija Marjana se prostire na oko 196 hektara i broji oko 400 vrsta, autohtonih i donesenih, samoniklih i uzgojenih. Nažalost, zeleni dio se smanjuje zbog utjecaja čovjeka, prvenstveno izgradnje.
Na sjevernoj strani dominirale su guste šume alepskog bora koje su danas prorijeđene zbog napada potkornjaka. Alepskim borom se uspješno kultivirao nekad goli krš. Na južnoj osunčanoj strani pružaju se mnogobrojna polja nekadašnjih splitskih težaka pa tako i u blizini Gospice. Južni i sjeverni dio Marjana dijeli hrbat s interesantnim biljkama u pukotinama okomitih stijena od kojih su neki botanički rezervati s endemskim i zaštićenim vrstama (Šantine stijene). Tu rastu bjelušina, vrijesak, gromotulja i dubrovačka zečina.
Na južnim padinama Marjana, gdje je prirodna šuma u prošlosti bila iskrčena, uspijeva autohtona i kultivirana flora mediteranskog područja: vinova loza, masline, smokve, rogač, trešnje, višnje, agrumi i povrtne kulture.
Uz šumu alepskog bora rastu i brojne autohtone vrste kao što su čempresi, česmina, crni jasen, lemprika, planika, mastrinka, tršlja, smrdljika, zelenika, smrička, vrijes, drača, lovor, oleandar i brnistra.
Brojne donesene vrste doživljavamo kao domaće jer su značajne za poznatu vizuru Marjana kao što su agave, indijske smokve (kaktus) te cedrovi.
Uz rubove polja i šume rastu mnogobrojne ljekovite i aromatične biljke kao što su gospina trava, lavanda, kadulja, ružmarin, divlja metvica, divlji neven, vrijesak, ruta, perunika.
U narodu su dobro poznate i mnogobrojne samonikle jestive vrste koje su težaci rado sakupljali i kuhali s blitvom kao divlje zelje (cikorija, maslačak, divlji luk, kostriš, kozja brada, mak) ili kao mlade izdanke (šparoga, tetivika, veprina, bljušt) ili sakupljali jestive divlje plodove (kupina, šipurak).
Tradicionalna upotreba ljekovitog bilja u pučkoj medicini bila nam je vodilja u izradi Gospinog melema.
U sastavu Gospinog melema koristili smo dvije osnovne sastavnice: Uljni macerat gospine trave i eterično ulje lavande.
Gospina trava Hypericum perforatum L., Hypericaceae)
Ime biljke vezano uz Gospu govori nam kako je narod već stoljećima cijenio njezina ljekovita svojstva. Sama Gospa u kršćanstvu je oduvijek simbolizirala božansku nježnost i brižnost u liku majke. Biljka blagotvornog učinka njeguje kožu, ublažava bol u zglobovima i mišićima ali pomaže i kod potištenosti čovjeka pritisnutog raznim životnim nedaćama.
Gospinu travu lako prepoznajemo kao zeljastu biljku žutih cvjetova s mnogobrojnim prašnicima i s nasuprotnim ovalnim listićima koji imaju sitne prozirne točkice kad ih pogledamo prema suncu. U njima se nalazi eterično ulje koje daje biljci karakterističan miris. Kad se žuti cvijet protrlja ostane crveni pigment od kojeg potječe boja uljnog macerata koji se najčešće koristi u pripravcima za njegu i cijeljenje oštećene kože.
Danas je gospina trava jedna od najviše ispitanih ljekovitih biljaka i nalazi se u brojnim registriranim biljnim lijekovima za pomoć u liječenju depresije.
Kao uz svaki lijek, tako i uz gospinu travu je potreban oprez. Može izazvati povećanu osjetljivost na sunce, a može ući i u interakciju s nekim lijekovima kod unutarnje primjene, stoga se uvijek treba posavjetovati sa stručnjakom.
Lavanda (Lavandula angustifolia Mill., Lamiaceae)
Mediteranski mirisni polugrmić s nježnim ljubičastim cvjetovima u klasu iznenađuje svojom otpornošću na sušu i promjene temperature od niskih do vrlo visokih. Uobičajena biljka mediteranskih vrtova, uglavnom se koristi za izradu mirisnih proizvoda za kuću za tjeranje moljaca i komaraca te za kozmetičke proizvode. Eterično ulje potiče zacjeljivanje ozlijeđene kože, ima antibakterijska i smirujuća svojstva, pogotovo je dobro za svježe opekotine. Lavanda je kao majka – brižna, njeguje i onda kad ni sami sebi ne želite dobro.
Melem sadrži još i pčelinji vosak, ulje badema i uljni macerat nevena te eterična ulja citrusa i smilja.
